Infrastruktura kvaliteta u Srbiji

 

Osnovna pretpostavka savremene industrijske proizvodnje i međunarodne razmene roba je usaglašenost proizvoda i proizvodnih procesa sa zahtevima kvaliteta i bezbednosti. Da bi se to ostvarilo svaka država nastoji da razvije sistem infrastrukture kvaliteta kao okvir za unapređenje bezbednosti i kvaliteta industrijskih proizvoda na tržištu, zaštite potrošača i drugih javnih interesa.

INSTITUCIONALNI OKVIR

Ministarstvo privrede, kao koordinator za tehničke propise i organ nadležan za kreiranje strategije i sprovođenje politike razvoja standardizacije, akreditacije i metrologije, postavio je stabilan institucionalni okvir u navedenim oblastima. Rad Sektora za kvalitet i bezbednost proizvoda je usmeren ka unapređenju pravnog i institucionalnog okvira za standardizaciju, akreditaciju, metrologiju, propisivanje tehničkih zahteva i ocenjivanje usaglašenosti sa propisanim tehničkim zahtevima.

Tokom 2010. i 2011. godine izvršena je transformacija Instituta za standardizaciju Srbije (ISS) i ubrzano je usvajanje evropskih standarda. ISS je preuzeo više od 97 % svih evropskih standarda, a maja 2016. godine podeno je zahtev za punopravno članstvo u evropskim organizacijama za standardizaciju CEN/CENELEC.

Sistem akreditacije je potpuno usaglašen sa principima evropske akreditacije. Tokom 2012. godine Akreditaciono telo Srbije je potpisalo EA/MLA (a 2014. godine EA MLA je obuhvatio sve oblasti), što je  jedan je od ključnih preduslova za prihvatanje sertifikata izdatih od akreditovanih organizacija u Srbiji, prilikom izvoza naših proizvoda na tržište EU.

U oblasti metrologije od izvršena je obimnia rekonstrukcija sistema, čime je onemogućen svaki eventualni konflikt interesa. Utvrđene su jasne uloge svih aktera u sistemu metrologije, a u okviru Direkcije za mere i dragocene metale izvršena je reorganizacija u skladu sa novim Zakonom o metrologiji.

Pored navedenih, najbitnije institucije koje obezbeđuju da se na tržištu nalaze samo bezbedni proizvodi su organi tržišnog nadzora, pre svega Tržišna inspekcija, Ministarstvo  poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ali i druga ministarstva koja donose odnosno vrše nadzor nad sprovođenjem tehničkih propisa. 

HORIZONTALNI PRAVNI OKVIR

Strategijom unapređenja sistema infrastrukture kvaliteta u Republici Srbiji za period od 2015. do 2020. godine, koja je doneta krajem 2015. godine, definisani su koraci za dinamičan i sveobuhvatan razvoj metrologije, standardizacije, akreditacije i ocenjivanja usaglašenosti, kao elemenata infrastrukture kvaliteta. U tom smislu, Strategija postavlja prioritete ujednačenog razvoja navedenih elemenata sitema IK za naredni period, u skladu sa potrebama industrije i aktuelnim trendovima razvoja u Evropi i svetu.

Pravni okvir sistema infrastrukture kvaliteta uspostavljen je donošenjem  4 sistemska zakona i njihovih podzakonskih akata. 

Zakon o tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanje usaglašenosti („Službeni glasnik RS”, br. 49/21) predstavlja osnovni pravni okvir za regulisanje usaglašenosti proizvoda sa tehničkim zahtevima.

Zakonom je propisano da se proizvod stavlja na tržište samo ako je usaglašen sa propisanim tehničkim zahtevima, ako je njegova usaglašenost ocenjena prema propisanom postupku, ako je označen u skladu sa propisima i ako ga prate propisane isprave o usaglašenosti i druga propisana dokumentacija.

Ovaj zakon daje pravni okvir za prenošenje, odnosno transponovanje evropskih direktiva novog (globalnog) i starog pristupa, ukoliko propisivanje tehničkih zahteva i sprovođenje postupaka ocenjivanja usaglašenosti za proizvode nije propisano posebnim zakonima. Takođe daje pravni okvir i za propisivanje nacionalnih tehničkih propisa za proizvode, koji nisu obuhvaćeni harmonizovanim aktima na nivou EU.

Radi uređenja tržišta u pogledu bezbednosti proizvoda za koje ne postoje posebni tehnički propisi donet je Zakon o opštoj bezbednosti proizvoda („Službeni glasnik RS“, broj 41/09). Ovaj zakon je suštinski usklađen sa načelima i osnovnim zahtevima Direktive o opštoj bezbednosti proizvoda (2001/95/EZ) dok potpuno preuzima Direktivu EEZ o obmanjujućim proizvodima (87/357/EEZ).